Odgovor:
Povećanje stakleničkih plinova može povećati efekt staklenika i zagrijati Zemlju.
Obrazloženje:
Da bi Zemlja održavala i održavala temperaturu, mora biti u ravnoteži sa suncem. To znači da količina energije sunca koju Zemlja prima mora biti jednaka količini energije koju Zemlja emitira u svemir.
Zrake sunca putuju kroz atmosferu i zagrijavaju površinu Zemlje. Zagrijana Zemlja oslobađa toplinu koja ne putuje slobodno kroz atmosferu, a određeni plinovi u atmosferi (staklenički plinovi) zadržavaju tu toplinu. Oni djeluju poput stakla staklenika, dopuštajući da svjetlost sunca sjaji, ali hvata toplinu.
Efekt staklenika u određenoj mjeri je prirodan, ali neobično povećanje stakleničkih plinova zbog ljudske aktivnosti nije prirodno. Krajnji rezultat je da više nismo u ravnoteži sa suncem i da će se temperatura Zemlje povećati i imati ćemo novu ravnotežu.
Oštećenje ozonskog omotača je ozbiljan problem, ali u potpunosti je drugo pitanje. Efekt staklenika pojavljuje se u troposferi, a ozonski sloj je u stratosferi.
Što staklenički plinovi čine da drugi atmosferski plinovi ne učine kako bi doprinijeli globalnom zatopljenju?
Blokirajte dugotrajno zračenje. Staklenički plinovi blokiraju dugotrajno zračenje (infracrveno ili toplinsko zračenje) od izlaska iz atmosfere. Oni rade kao velika deka, zadržavaju toplinu.
Kakav učinak mogu imati gnojiva i kanalizacija na rijeke i jezera?
Zagađenje vode Gnojiva su kemikalije koje ljudska bića pripremaju kako bi osigurala umjetnu plodnost tla. Ali to se osuđuje jer: - Kada se gnojiva šire po poljima, one se lako apsorbiraju od čestica vode u tlu. Konačno, ove podzemne vode se talože u vodenim tijelima, što dovodi do kemijskog porasta u vodenim tijelima, što šteti vodenom ekosustavu, kao i nama ljudskim bićima, kada pijemo tu vodu. Isto vrijedi i za kanalizaciju, jer otpadne otpadne tvari zagađuju sadržaj slatke vode. To čini vodu neprikladnom za piće. Sve ove aktivnosti u cjelini su uzroci ekološke neravnoteže u prirodi kao i njezini katastrofalni učinci na
Kakav je učinak toka Perua na klimu Južne Amerike?
Promjene u kišnim i toplinskim valovima Glavna struja koja teče duž obale Perua je Humbolt struja koja prenosi hladnu vodu niske slanosti s Antarktika i teče S-N. Druge pojave međusobno djeluju i nazivaju se "El Nino" (dječak) i La Nina (djevojčica). Obično se El Nino razvija oko prosinca (od kojeg se ime odnosi na proslavu Božića koju kršćani smatraju datumom rođenja Isusovog sina Božjeg) s neobičnom toplom vodom uz obalu Perua. Utjecaj takvog događaja je snažan porast oborina (kiše) u Peruu, Meksičkom zaljevu i nekim južnim američkim državama. Ostala područja će umjesto toga osjetiti sušilicu nego uobičajeni uv