Odgovor:
Postoje brojni uzroci zatajenja bubrega, a liječenje osnovne bolesti može biti prvi korak u ispravljanju abnormalnosti bubrega.
Obrazloženje:
Bubrezi mogu kolapsirati zbog bolesti koja usporava dotok krvi u bubrege, npr. Gubitak krvi / tekućine, srčani udar, infekcija, zatajenje jetre itd.
Određena stanja, bolesti i sredstva mogu oštetiti bubrege. Na primjer, krvni ugrušci ili kolesterolski depoziti u venama unutar i oko bubrega, Lupus, multipli mijelom ili lijekovi poput antibiotika i kemoterapijskih lijekova, često rezultiraju kolapsom bubrega.
Bolesti ili stanja koja blokiraju prolaz urina iz tijela mogu dovesti do akutnog zatajenja bubrega, npr.raka mokraćnog mjehura, cerviksa, debelog crijeva ili prostate, bubrežnih kamenaca i uvećane prostate.
Što uzrokuje oslabljeni imunološki sustav? + Primjer
Jedan od glavnih uzroka je stres, stres može iz različitih izvora, emocionalnih, nedostatka sna, loše prehrane ili bolesti. Stres uzrokuje da tijelo povuče svoje resurse ili iscrpi resurse iz održavanja imunološkog sustava. Imunološki sustav postaje oslabljen time što se ne održava. Emocionalni stres može uzrokovati da se tijelo bori protiv depresije, a ne zbog bolesti. Emocionalni stres može dovesti do razvoja raka jer mutirane stanice nisu identificirane i uništene prije nego se stanice počnu umnožavati izvan kontrole. Nedostatak sna također stvara stres na tijelu. Tijekom ciklusa spavanja tijelo se popravlja. Bez spavan
Što uzrokuje dipolni trenutak? + Primjer
Kretanje naboja. Dipoli nastaju kada se pozitivni i negativni naboji u atomu pomaknu na suprotne krajeve. To znači da na jednom kraju atoma ili molekule postoji veća koncentracija pozitivnog naboja, a na drugom kraju je veća koncentracija negativnog naboja. Primjer molekule s dipolnim momentom je voda, ili H_2O. Pozitivni naboji su na vodikovim atomima, af označeni simbolom delta ^ +, a negativni naboj je na kisikovom atomu, O_2, i označen je simbolom delta ^ (2-), jer atom kisika ima naboj od -2.
Što uzrokuje lom svjetla? + Primjer
Svjetlost ulazi u medij različite optičke gustoće i zbog toga se njegova brzina mijenja i stoga se savija ili lomi. Kada svjetlost prolazi iz optički manje gustog u optički gustiji medij (primjerice iz zraka u staklo jer indeks loma n_ (zrak) <n_ (staklo)) njegova se brzina smanjuje i stoga se lomi prema normali. (crta okomita na ravninu površine). Kada svjetlost prolazi iz optički gustijeg u optički manje gusti medij (primjer iz vode u zrak), njegova se brzina smanjuje i stoga se lomi prema normali. (pod uvjetom da kut upadanja ne prelazi kritični kut za 2 medija u suprotnom će doći do potpunog unutarnjeg odraza). U sv