Odgovor:
Gušterača djeluje i kao egzokrina žlijezda i endokrina žlijezda.
Obrazloženje:
Gušterača djeluje i kao egzokrina žlijezda i endokrina žlijezda.
Kada gušterača izlučuje sokove gušterače u duodenum probavnog sustava, ti enzimi gušterače zapravo rade izvan ljudskog tijela. Tehnički, hrana koja se obrađuje u probavnom traktu zapravo još nije dio tijela dok se ne apsorbira kroz zidove crijeva i u tkiva tijela.
Možemo misliti o probavnom traktu kao o rupi krofne. Prazan prostor zapravo nije dio krafne. Stoga su enzimi gušterače u crijevima priroda egzokrina.
!
Kada gušterača izlučuje inzulin iz otočića Langerhans, inzulin se unosi u krvno tkivo i postaje endokrini hormon.
Odgovor:
Gušterača je zajednički organ. Postoje i drugi poput jetre, bubrega i gonada
Obrazloženje:
Jetra: Exocrine funkcija je izlučivanje žuči kroz bilijarnog trakta. Endokrina funkcija je oslobađanje IFG (inzulinu sličnih čimbenika rasta) koji su potrebni za rast kostura
Bubreg: Exocrine funkcija je izlučivanje urina kroz zdjelicu. Endokrina funkcija je proizvodnja i izlučivanje triju hormona: eritropoetin, kalcitriol i Renin (tehnički enzim, ali funkcionalno hormon)
Testis: Egzokrina funkcija je izlučivanje sperme kroz vas deferens. Endokrina funkcija je proizvodnja testosterona
Jajnik: Exocrine funkcija je ovulacija. Endokrina funkcija je proizvodnja estrogena i progesterona.
Što je ponavljanje 9.09 (ako se oba ponavljaju 0 i 9) kao dio? Kao 9.090909090909 ... kao djelić. Hvala svima koji vam mogu pomoći: 3
100/11 Postavljanjem broja preko 9, 99, 999 itd., Moći ćete ponoviti decimale za mnoga mjesta. Budući da se i 10. i 100. mjesto ponavlja (.bar (09)), tada možemo predstavljati taj dio broja kao 9/99 = 1/11 Sada samo moramo dodati 9 i predstaviti zbroj kao dio: 9 + 1/11 = 99/11 + 1/11 = 100/11
Zašto je kisik napisan kao O2? Može bilo tko ugoditi objasniti mi zašto je to da se u periodni sustav kisika je napisano kao samo O, ali drugdje je napisano kao O2?
Periodni sustav navodi samo simbol za jedan atom svakog elementa. Kisik koji udišemo sastoji se od molekula. Svaka molekula se sastoji od dva kisikova atoma spojena zajedno, pa napišemo njegovu formulu kao "O".
Što je zajedničko polisaharidima, kao što su celuloza, nukleinske kiseline, kao što su DNA, i proteini, kao što je keratin,?
Sve su to biomolekule. Postoje 4 vrste biomolekula: ugljikohidrati, lipidi, proteini i nukleinske kiseline. Oni se nazivaju kao takvi jer su prisutni u živim organizmima. Celuloza, polisaharid (poli znači mnogo i saharid koji se odnosi na šećer), klasificira se kao ugljikohidrat. Nalazi se u staničnoj stijenci biljaka. Nukleinske kiseline su molekule koje se nalaze u jezgri i pomažu kod genetskog materijala, kao što to DNK čini za nas. Keratin je protein povezan s strukturom, a nalazi se u našoj kosi i noktima.