Odgovor:
Infracrveni spektar nam govori koje su funkcionalne skupine prisutne u molekuli.
Obrazloženje:
Veze u molekulama vibriraju, a vibracijska energija se kvantizira.
Obveznice se mogu rastezati i savijati samo na određenim dopuštenim frekvencijama.
Molekula će apsorbirati energiju iz zračenja koja ima istu energiju kao i vibracijski modusi.
Ta energija je u infracrvenom području elektromagnetskog spektra.
Svaka funkcionalna skupina ima frekvencije vibracija u malom području IR spektra, tako da nam IR spektri daju informacije o funkcionalnim skupinama koje su prisutne.
Ovdje je tablica u kojoj su navedene karakteristične frekvencije vibracija nekih funkcionalnih skupina.
(s www.chromatographytechniques.com)
Vektor A pokazuje na sjever i ima duljinu A. Vector B pokazuje prema istoku i ima duljinu B = 2.0A. Kako nalazite veličinu C = 3.6A + B u smislu A?
Odgovor je = 4.12A Vektori su sljedeći: vecA = <0,1> A vecB = <2,0> A vecC = 3.6vecA + vecB = (3.6 xx <0.1>) A + <2,0> A = <2, 3.6> A Magnituda vecC je = || vecC || = || <2, 3.6> || A = sqrt (2 ^ 2 + 3.6 ^ 2) A = 4.12A
Koji je oblik svjetla usko povezan s toplinom? (a) U.V. (b) Infracrveni (c) Radio valovi (d) Gama zrake
Infracrveni. Energija fotona daje hnu, gdjeh je Planckova konstanta, a nu frekvencija elekktromagnetskih zračenja. Iako će svi elektromagnetski valovi ili fotoni zagrijati objekt, kada se apsorbiraju, foton iz infracrvenog zračenja ima energiju reda energije vibracijskih prijelaza u molekulama i stoga se bolje apsorbira. Stoga je infracrveno povezivanje više povezano s toplinom.
Što je spektar i kako se spektri koriste u astronomiji?
Spektar je grafički prikaz intenziteta svjetla ili snage kao funkcije frekvencije ili valne duljine. Spektri se koriste za određivanje kojih zvijezda, maglica i galaksija čine. Plinovi i molekule daju im određenu svjetlosnu valnu duljinu jedinstvenu na temelju učestalosti njihovih atoma kada su uzbuđeni. Astronomi i znanstvenici koriste te valne duljine kako bi utvrdili koji plinovi čine ono što traže. Druge vrste spektroskopije također se koriste za određivanje sastava udaljenih objekata, kao što su rendgenska i radio spektroskopija. Koriste se za otkrivanje crnih rupa, jakih gravitacijskih polja, zvijezda neutrona, kompa