Odgovor:
Malo je vjerojatno i ne.
Obrazloženje:
Vrućina na Zemljinoj jezgri podupire se dvjema stvarima, silom pritiska svega iznad nje, i velikim depozitom radioaktivnog materijala koji također zagrijava jezgru. Sunce nema apsolutno nikakvog utjecaja na toplinu u jezgri zemlje.
Sunčevoj "smrti" će prethoditi crveni div. Mnogi astronomi nagađaju da će to širenje biti dovoljno veliko da prva tri planeta, uključujući i Zemlju, budu obavijena suncem.
Čak i ako je Zemlja kao planet preživjela crvenu divovsku fazu sunca, Zemlja će biti tek nešto više od mrtve pepelice koja se kreće oko umiruće zvijezde.
Što je toplije, Zemljina jezgra ili Sunce?
Zemljina jezgra i površina Sunca su približno iste temperature od 6.000 ° C. Smatra se da je Zemljina jezgra oko 6.000 ° C, što je približno isto kao i površina Sunca. Središte Sunca je ipak puno toplije na 15,00.000 ° C.
Dok je potpuna pomrčina Sunca potpuno prekrivena Mjesecom. Sada odredite odnos između veličine sunca i satelita i udaljenosti u tom stanju? Radijus sunca = R, mjesec = r i udaljenost sunca i mjeseca od zemlje, odnosno D & d
Kutni promjer Mjeseca mora biti veći od kutnog promjera Sunca radi potpunog pomračenja Sunca. Kutni promjer theta Mjeseca odnosi se na radijus r Mjeseca i udaljenost d Mjeseca od Zemlje. 2r = d theta Isto tako, kutni promjer Theta Sunca je: 2R = D Theta Dakle, za ukupno pomračenje kutni promjer Mjeseca mora biti veći od promjera Sunca. theta> Theta To znači da radijusi i udaljenosti moraju slijediti: r / d> R / D Zapravo je to samo jedan od tri uvjeta koji su potrebni za pojavu potpunog pomračenja Sunca. Učinkovito ovaj uvjet znači da Mjesec ne može biti blizu apogeja kada je najdalje od Zemlje i njegov kutni promjer
Hoće li se naša Zemljina jezgra prestati vrtiti kad sunce umre?
Kada sunce "umre", kao što kažete, prvo će se napuniti u crvenog diva i najvjerojatnije će obuhvatiti prva 3 planeta koja naravno uključuje i zemlju. Zemlja će jednostavno prestati postojati. Zemljina jezgra, prvenstveno sastavljena od nikla i željeza, se istopi iz ekstremnih vanjskih pritisaka na nju i nekih teških metala poput urana koji dodaju toplinu zračenjem.