Odgovor:
Dani i noći bili bi kraći ili duži, a težina bi bila manja ili veća.
Obrazloženje:
Ako je bio brži onda bi za jednu punu rotaciju trebalo manje od 24 sata, što bi dane i noći učinilo kraćim. Naša bi težina bila manja, jer kako bi se Zemlja okretala brže, to bi na nas izvršilo više centrifugalne sile. Rezultirajuća sila Zemljine gravitacije i centrifugalne sile bila bi manja jer bi gravitacija ostala konstantna, ali bi se centrifugalna sila povećala. Također bi došlo do promjene temperature kako bi svaka hemisfera (istočna i zapadna) dobila manje vremena za zagrijavanje od sunčevih zraka.
Ako je bio sporiji, za jednu punu rotaciju trebalo bi više od 24 sata, što bi dane i noći učinilo duljim. Naša bi težina bila veća, jer kako bi se Zemlja okretala sporije, ona bi na nas imala manje centrifugalne sile. Rezultirajuća sila Zemljine gravitacije i centrifugalne sile bila bi više jer bi gravitacija ostala konstantna, ali bi se centrifugalna sila smanjila. Također bi došlo do promjene temperature kako bi svaka hemisfera (istočna i zapadna) dobila više vremena za zagrijavanje od sunčevih zraka.
Što bi se dogodilo ako bi se rotacija zemlje promijenila?
Ovo pitanje je previše neodređeno u odnosu na "izmijenjeno", no takav je događaj gotovo nemoguć. Rotacija Zemlje pada pod jedan od osnovnih zakona fizike, to biće, pokretni objekt ostaje u pokretu bez vanjske sile.
Što bi se dogodilo ako bi sunce bilo pola njegove veličine? Što bi se dogodilo da je dvostruko veća?
To ovisi o njegovoj masi. Naše sunce će se udvostručiti u još 3 do 4 milijarde godina prije nego što se smanji na manje od pola veličine sada. U svakom slučaju život na zemlji je nemoguć.
Što bi se dogodilo ako bi donijeli komad središta sunca veličine košarke natrag na zemlju? Što bi se dogodilo sa živim bićima oko njega, i ako bi ga ispustili, bi li to gorjelo kroz zemlju u zemlju?
Materijal u srži Sunca ima gustoću 150 puta veću od vode i temperaturu od 27 milijuna stupnjeva celzijusa. To bi vam trebalo dati dobru predodžbu o tome što će se dogoditi. Pogotovo zato što je najtopliji dio Zemlje (njegova jezgra) samo 10.800 stupnjeva celzijusa. Pogledajte wiki članak o solarnoj jezgri.