Odgovor:
Mohorovićev diskontinuitet označava promjenu sastava stijena, od bazalta u kori do težih silikata (peroidotita, dunita) u plaštu.
Obrazloženje:
Precizna priroda Moho nije u potpunosti poznata. No, činjenica promjene sastava vidljiva je iz seizmičkih valova koji putuju brže ispod granice nego iznad njega. Pogledajte ovdje:
en.m.wikipedia.org/wiki/Mohorovi%C4%8Di%C4%87_discontinuity
Od čega je napravljen crni patuljak?
Od: http://en.wikipedia.org/wiki/Black_dwarf Budući da svemir nije dovoljno star da bi imao crne patuljaste zvijezde, crni patuljak je samo teorija. To su hlađeni ostaci zvijezde bijelog patuljka. Crni patuljak je teoretski ostatak zvijezda, posebno bijeli patuljak koji se dovoljno ohladio da više ne emitira značajnu toplinu ili svjetlost. Budući da je vrijeme potrebno da bijeli patuljak dosegne ovo stanje izračunato da je duže od trenutne starosti svemira (13,8 milijardi godina), ne očekuje se da će u svemiru sada postojati crni patuljci, a temperatura najboljih bijelih patuljaka je jedna granica promatranja starosti svem
Od čega je napravljen Mohorovičićev diskontinuitet?
Kao što vjerojatno znate, Mohorovićev diskontinuitet je granica zemljine kore i plašta. Napravljen bi od elemenata kao što su kisik, željezo, natrij, silicij i aluminij. Ti elementi bili bi prisutni u stijenama koje čine i Zemljinu koru i plašt.
Što je moho i od čega je napravljen?
Moho ili Mohorovicicov diskontinuitet je granica koja odvaja koru od gornjeg plašta. Gornja stijena iznad i stijena plašta ispod su različite stijene na bazi silikatnih minerala. Mohorovičićev diskontinuitet otkrio je Andrija Mohorovičić, hrvatski znanstvenik, 1909. mjerenjem seizmičkih valova. Stijena plašta omogućuje valovima da putuju brže od stijene u kori, uzrokujući da seizmički valovi prelamaju na granici. Mohorovičić je otkrio lomljene valove, koji se na kraju vraćaju u kore zbog okruglog oblika Zemlje, zajedno s valovima koji su prelazili kraću udaljenost, ali sporije, izravno kroz koru. Znanstvenici su uspoređiva