Razmotrimo usporedbu tranzicijske države (alken prema alkinu) tipične elektrofilne adicijske reakcije. Kada to učinite, jedan od načina da ih katalizirate je kiselina, pa pogledajmo prvih nekoliko koraka kiselo-katalizirane hidracije alkena nasuprot alkinu:
(oblik tranzicijskog stanja iz. t Organska kemija, Paula Yurkanis Bruice)
Može se vidjeti da za prijelazno stanje alkina vodik nije potpuno vezan; to je "kompleksiranje" s dvostrukom vezom, tvoreći a
Kompleks je u obliku analoga ciklopropana, koji je vrlo napete, Također, visoka gustoća elektrona u dvostrukoj vezi čini za neke iznimno ometajuća odbijanja da destabilizirati tranzicijsko stanje.
Ova kombinacija a visoko zategnuta prstenasta struktura i visoka gustoća elektrona u međuproduktu (tranzicijsko stanje) tvori alkine manje u reakcijama elektrofilne adicije. slikovito, energija tranzicijskog stanja je veća na dijagramu reakcijske koordinate.
Što je asocijativno svojstvo adicije?
Asocijativno vlasništvo dodatka (a + b) + c = a + (b + c) Nadam se da je to bilo od pomoći.
Zašto su alkeni i alkini reaktivniji?
Prvo morate znati osnove Najosnovnije objašnjenje (koje biste čuli u kemiji. 101) je da su alkini više reducirani (manje zasićeni) nego alkani (i alkeni) pa postoji više potencijala za hidrogeniranje (dodavanje vodika) i više potencijalne energije koja se oslobađa iz takve reakcije. Što se više veza formira, više energije se oslobađa. To je razlog što masti sadrže više energije od ugljikohidrata ... obje ove molekule imaju kostur alkana, ali osnovna ideja je ista, jer su masti manje oksidirane i stoga veće u potencijalnoj energiji. Nije u pitanju više obveznica, nego vrsta obveznica. Alkani se formiraju putem sigma vezanja
Zašto se alkeni i alkini nazivaju nezasićeni spojevi?
Alkeni i alkini nazivaju se nezasićeni spojevi jer su ugljikovi atomi koje sadrže vezani na manje atoma vodika nego što mogu. Alkeni i alkini nazivaju se nezasićeni spojevi jer ugljikovi atomi nemaju toliko atoma vodika koliko bi mogli. Zasićeni spoj sadrži lanac ugljikovih atoma pridruženih jednostrukim vezama, s atomima vodika koji popunjavaju sve druge veze orbite atoma ugljika. Primjer je butan, CH2-CH2-CH2-CH3. Zasićena je jer svaki ugljik sadrži što je moguće više atoma vodika. Alkeni kao što su but-2-en (CH2-CH = CH-CH3) i alkini kao što su but-2-in, (CH2-C = C-CH3) su nezasićeni jer srednji ugljikovi sadrže manje a